Atividade

Featured

Diskursu Prezidente Conselho de Imprensa, Otelio Ote Iha Forum Dialogu Dili 2025

Dala uluk liu, mai ita hotu agradese Aman Maromak tanba bele fó biban hodi halibur ita hotu iha fatin ne’e ho kondisaun saudável. La haluha mós mai ita hotu kongratula igreja katolika ne’ebé liuhusi konklave Amo Bispo Cardeal sira husi mundu rai klaran, iha vatikanu, hili tiha ona Amo Papa foun Papa Leao XIV ka Papa Robert Francis Prevost husi Estadus Unidus Amerika, orijinalidade husi nasaun Peru ne’ebé subtitui Amo Papa Francisco ne’ebé hakotu ona nia viajen iha mundu semana rua liubá.

Agradese ba sua exelénsia Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nia prezensa iha Forum Dialogue Dili tinan ida ne’e nu’udar priviléziu ida ba komunidade mídia nasionál no komunidade mídia sudueste aziátiku.

Agradese mós ba ABCID Australia ne’ebé apoia Conselho de Imprensa hodi lori oradór internasionál sira hodi fahe sira nia matenek bai ta hotu. Ba partisipante sira hotu, bem vindu iha Forum Dialogu Dili bad ala 8 iha estúdiu multiosos, GMN, Bebora, Dili.

Excelénsias,

Forum diálogu dili sai nu’udar plataforma internasional ida/ hodi fahe esperiensia ba kestaun importante sira/ kona-ba media no jornalizmu/ inklui kestaun hirak ne’ebé afeta ema barak nia moris.  

Ba Forum Diálogu Dili  tinan ida - ne’e, ita nia tema sentral maka, impaktu intelijénsia artifisiál ba liberdade imprensa no mídia. Tópiku ne’e refleta preokupasaun global kona-ba teknolojia intelijénsia artifisiál ne’ebé lori oportunidade barak ba mundu jornalízmu no mídia. Maibé, iha tempu hanesan lori mós risku ba lialoos iha sala redasaun, independensia media no distribuisaun informasaun loloos no momoos ba públiku.

Ita foin selebra loron mundiál liberdade imprensa, 3 de maiu 2025, iha loron hitu liuba. selebrasaun loron mundiál liberdade imprensa lori ita halo reflesaun kona-ba saída mak ita halo ona, dezafiu no oinsá buka solusaun. Selebrasaun ne’e mós inspira komunidade mídia, povu Timor-Leste  no mundu atu nafatin hamrik metin iha estadu no nasaun nia leet hametin ho haburas diskusaun públiku no demokrasia.

Tuir péritu balun, parte pozitivu husi prezensa artrifisiál intelejénsia mak ajuda tebes jornalista sira hariku informasaun oin-oin no halo servisu efikas liu tan. AI mós bele ajuda organizasaun mídia sira liuhosi automatiza tarefa sira, halo sira sai efisiente liu no ajuda sira atu la'o tuir públiku nia ezijénsia.

Plataforma teknolojia boot sira uza AI hodi filtra no kontrola konteúdu sira, hodi halo sira sai portaun informasaun nian ne'ebé forte. Maibé teknolojia dijitál ne’e mós lori risku habelar mis-informasaun, informasaun  falsu, aumenta diskursu ódiu online no apoia tipu foun ba sensura nian.

No tempu hanesan, saudabilidade finanseira hosi mídia barak sai fraku. nune’e, maka atu navega situasaun foun ne’e, ohin - hamutuk ho ABCID Australia fasilita péritu iha área AI hodi fahe siénsia no esperiénsia oinsá koñese no sobrevive iha ambiente foun husi ekosistema informasaun ho prezensa AI. 

Ita mós hametin prinsípiu katak servisu jornalízmu tenke hala’o hosi jornalista. Iha tempu hanesan promove interativa ida pozitivu entre komunidade mídia, jornalista no teknolojia AI atu nune’e ita labele sakrifika profisaun jornalista ho prezensa teknologia AI. Hanesan ita hatene ona katak Governu Timor-Leste halo esforsu maka’as atu hadi’a teknolojia komunikasaun.

Lalais ka kleur, kabu submarinu sei to’o iha Timor-Leste hodi fó solusaun ba problema rede internet ne’ebé durante ne’e seidauk halo ema hotu satisfas. Nu’udar ita nia preparasaun atu fó bem vindu ba infraestrutura dijital ida ne’e maka iha forum ida ne’e ita sei iha mós aprezenta kona - ba oportunidade no dezafiu sira ne’ebé bele mai hamutuk ho infraestrutura ne’e iha tempu hanesan.

Exelencia,

Iha loron  3 fulan ne’e, organizasaun jornalista sem fronteira fó sai índise liberdade imprensa anual ba nasaun 180. Husi anúnsiu ne’e, Timor - Leste sofre tan ranking tun husi 20 ba 39. Tanba husi avaliasaun ba kategoria lima kompostu husi kategiria lejislasaun, poltika, ekonomia, sosial no seguransa Timor – Leste nia valor tun.

Maske nune’e, Timor-Leste orgullu nafatin tanba sei kontinua okupa nível topu ba ranking liberdade imprensa iha nasaun sudueste aziátiku. Komponente hotu iha rai ne’e presiza halo reflesaun, buat ruma komesa trava ka amiasa ita nia ambiénte liberdade imprensa. Mai ita hamutuk Conselho de Imprensa, organizasaun jornalista, kompañia mídia sira no komunidade mídia hametin nafatin ambiénte liberdade imprensa.  Tanba mídia ho nia situasaun liberdade imprensa di’ak, kontribui mós ba ranking demokrasia país nian, iha mídia,  iha demokrasia.

Governu no Estadu Timor – Leste mós halo esforsu eleva performa liberdade imprensa no demokrasia. Molok remata hakarak dala ida tan agradese sua exeléncia Primeiro Ministru nia disponibilidade hodi halo abertura ba Forum Dialogu Dili ida ne’e. Hakarak mós atu rona mensajen importante husi sua exelénsia ba dezenvolvimentu mídia, komunikasaun sosial no liberdade imprensa iha Timor-Leste sudeste aziatiku no mundu.

Agradese mós ba ABC-ID ba apoiu ne’ebé fó ona to’o oras ne’e no parte hotu nia koperasaun durante ne’e,  dala ida tan bem vindu mai forum dialogu dili 2025.

Obrigadu !