Atividade

Featured

Intervensaun Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada, Tenente Jenerál Domingos Raul “Falur Rate Laek” iha reflesaun Nasionál kona-ba Papel Mídia iha Tempu Rezisténsia no Faze Dezenvolvimentu Timor-Leste

Balibó, 15 Outubru 2025 – Intervensaun Xefe Estadu Maiór Jenerál Forsa Armada, Tenente Jenerál Domingos Raul “Falur Rate Laek”, iha reflesaun Nasionál kona-ba Papel Mídia iha Tempu Rezisténsia no Faze Dezenvolvimentu Timor-Leste, iha ámbitu Komemorasaun Tinan 50 Trajédia Balibó 5 no Selebrasaun Tinan 3 Loron Nasional Liberdade Imprensa. Kalan di’ak! Ho respeitu ne’ebé kle’an no emosaun mak ha’u dirije ba ita boot sira hotu ne’ebé prezente iha seriménia solene ne’ebé komemora aniversariu Trajédia Balibó ba dala 50 no selebrasaun ba datoluk Loron Nasional Liberdade Imprensa iha Timor-Leste. 𝐈. 𝐓𝐑𝐀𝐆𝐄𝐃𝐈𝐀 𝐍𝐄’𝐄𝐁É 𝐌𝐔𝐃𝐀 𝐈𝐓𝐀 𝐍𝐈𝐀 𝐃𝐄𝐒𝐓𝐈𝐍𝐔 Tinan lima-nulu liubá, iha loron 16 fulan-Outubru tinan 1975, joven jornalista australianu no britániku na’in lima - Greg Shackleton, Tony Stewart, Gary Cunningham, Brian Peters, no Malcolm Rennie - lakon sira-nia vida iha Balibó, hetan oho husi forsa Indonézia sira ne’ebé hahú sira-nia invazaun ba ita-nia teritóriu. La to’o fulan rua, iha loron 8 fulan Dezembru tinan 1975, jornalista australianu Roger East, ne’ebé mai iha Timor-Leste hodi halo investigasaun kona-ba nia kolega sira nia lakon, hetan mós kapturasaun no oho husi forsa Indonézia sira iha Dili. Sira na’in neen ne’e la’ós kombatente. Sira profesionál mídia nian ne’ebé hili atu prezente iha tempu ne’ebé ita nia povu deside nia destinu. Sira hili atu iha ne’e atu fó sai ba mundu lia-loos kona-ba saída mak akontese iha Timor-Leste. Sira selu ho sira nia moris ba sira nia kompromisu be verdade no justísa. Ohin loron, ita hanoin hikas sira la’ós de’it nu’udar vítima, maibé nu’udar símbolu aten-brani no dedikasaun nian ba lia-loos. Sira-nia prezensa iha Timor-Leste, iha momentu krítiku iha ita nia istória, hatudu kbiit no importánsia jornalízmu nian hodi harii konxiénsia mundiál kona-ba realidade povu ne’ebé luta ba sira nia auto-determinasaun. 𝐈𝐈. 𝐈𝐌𝐏𝐑𝐄𝐍𝐒𝐀 𝐋𝐈𝐕𝐑𝐄: 𝐆𝐔𝐀𝐑𝐃𝐈Á𝐍 𝐁𝐀 𝐋𝐈𝐀-𝐋𝐎𝐎𝐒 𝐍𝐎 𝐉𝐔𝐒𝐓Í𝐒𝐀 Balibó 5 no Roger East reprezenta valór aas liu husi imprensa livre: buka justísa ne’ebé la kolen, maske bainhira ida ne’e envolve risku pesoál ne’ebé signifikativu. Sira mai atu grava no transmite ba mundu eventu sira ne’ebé marka inísiu okupasaun ida ne’ebé dura tinan 24 nia laran. Lia-loos ne’ebé maka jornalista sira-ne’e buka atu fó sai maka saída maka forsa okupante sira hakaraka tu blokeia. Ida-ne’e maka kbiit transformadór imprensa livre nian-atu fó naroman ba nakokun sira ne’ebé subar injustísa no violasaun direitus umanus. Bainhira rejime opresivu ida tauk liu kámera no kaneta duke kilat, ita iha prova kona-ba podér imprensa livre. Rejime Indonézia tauk mundu sei hatene lia-loos kona-ba invazaun Timor Lorosa’e nian, no nune’e nia nonook ema sira ne’ebé bele konta. Nu’udar Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-FDTL, instituisaun ne’ebé moris husi rezisténsia hasoru okupasaun, ha’u rekoñese katak ita-nia luta ba auto-determinasaun ne’e moos luta ba lia-loos. Ita-nia funu-na’in sira reziste iha foho, enkuantu jornalista sira luta iha frente seluk atu nune’e mundu labele haluha ita-nia kauza. 𝐈𝐈𝐈. 𝐋𝐄𝐆𝐀𝐃𝐔 𝐁𝐀𝐋𝐈𝐁Ó 𝟓 𝐁𝐀 𝐓𝐈𝐌𝐎𝐑-𝐋𝐄𝐒𝐓𝐄 Trajédia Balibó labele disosia husi luta ba auto-determinasaun iha Timor-Leste. Iha tempu nakukun sira ne’eba iha Outubru 1975, ita nia povu hasoru sira nia tempu ida ne’ebé krusiál liu. Liu tiha sékulu kolonializasaun portugés nian, Timor-Leste ho lejítimu aspira atu ezerse nia direitu inalienável ba auto-determinasaun, ne’ebé konsagra iha karta Nasoens Unidas nian no prinsípiu fundamentál sira direitu internasionál nian. Sira na’in lima komprende katak lia-loos mak pilár esensiál ba justísa. Hodi ariska sira nia moris hodi dokumenta eventu sira ne’ebé lori ba invazaun, jornalista sira ne’ebé buka at ufo lian ba sirta ne’ebé lian laek, fó vizibilidade ba sira ne’ebé la haree, no alerta komunidade internasional ba ameasa sira ne’ebé mosu iha ita-nia teritóriu no ita-nia povu. Sira nia mate la’ós saugate de’it. Sira nia sakrifísiu sai hanesan símbolu poderozu ida kona-ba importánsia liberdade imprensa nian no papél vital ne’ebé jornalista sira hala’o hodi defende direitus umanus, promove demokrasia, no harii dame. 𝐈𝐕. 𝐋𝐔𝐓𝐀 𝐁𝐀 𝐀𝐔𝐓𝐎-𝐃𝐄𝐓𝐄𝐑𝐌𝐈𝐍𝐀𝐒𝐀𝐔𝐍 𝐈𝐇𝐀 𝐓𝐈𝐌𝐎𝐑-𝐋𝐄𝐒𝐓𝐄 Povu Timor nia luta ba auto-determinasaun labele haketak husi luta ba lia-loos. Durante tinan 24 okupasaun nian, ita hasoru la’ós de’it represaun fíziku maibé mós tentativa sira atu hamoos ita nia identidade no halo silénsiu ita-nia istória. FRETILIN unilateralmente proklama Timor-Leste nia independénsia iha 28 Novembru 1975, liu de’it loron 12 hafoin asasinatu jornalista na’in lima. Tinan 24 rezisténsia nian tuir mai, durante ne’ebé FALINTIL, armada rezisténsia nian, mantein moris esperansa liberdade nian iha ai-laran. Luta ida ne’e laó4s de’it militár – ida ne’e moos luta ida ba lia-loos istóriku no rekoñesimentu internasionál ba ita-nia direitu ba auto-determinasaun. Jornalista sira ne’ebé ariska sira-nia vida hodi konta Timor-Leste nia istória sai nu’udar aliadu krusiál iha batalla ida ne’e. Bainhira mundu hakaraki ta invizível, jornalista internasionál sira mak buka ami iha ai-laran, hasoru malu ho guerilleiru FALINTIL sira. Profesionál korajozu sira hanesan Francisco Borja da Costa, Adelino Gomes husi RTP Portugal, Kamal Bamadhaj, Max Stahl, Sakamoto, Agus Mulyawan, Muki no Sahe – Diretór Jornal Visão, Bernardino Guterres ”Berekai”, Sander Thoenes, no seluk tan, bele aumenta tan sira seluk iha ne’e, sai ita nia naradór internasionál sira iha ita-nia rezisténsia iha tempu susar sira. Jornalista sira ne’ebé la’ós observadór de’it. Sira sai sasin moris, mikrofone ba ita-nia rezisténsia, mundu nia matan ba ita-nia terus no esperansa, sira mak ita-nia matan no buka meius oi-oin hodi infiltra tama mai Timor-Leste hanesan ezemplu konkretu, inisiativa husi Padre Satu haruka nia espoza hodi infiltra mai hodi organiza solidariedade parlamentar japonés. Ohin loron, ita fó onra la’ós se’it ba papel imprensa nian, maibé ba papel sagradu atu hatete lia-loos. Referendu istóriku 30 Agostu 1999, ne’ebé Timoroan 78% vota ba independénsia, sai mós triunfu lia-loos hasoru bosok, justísa hasoru opresaun. Ida ne’e mak kulminasaun husi prosesu ida iha ne’ebé jurnalízmu livre hala’o knaar fundamentál, hodi permite mundu atu asiste tantu korájen husi povu Timoroan nomós violénsia ne; ebé mosu hafoin referendu. 𝐕. 𝐅𝐎𝐑𝐒𝐀 𝐀𝐃𝐌𝐀𝐃𝐀 𝐍𝐈𝐀 𝐊𝐎𝐌𝐏𝐑𝐎𝐌𝐈𝐒𝐔 𝐁𝐀 𝐋𝐈𝐁𝐄𝐑𝐃𝐀𝐃𝐄 𝐈𝐌𝐏𝐑𝐄𝐍𝐒𝐀 Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL, ha’u hakaraka firma ho solene kompromisu ita-nia Forsa Armada nian hodi defende liberdade imprensa iha Timor-Leste. Kompromisu ida ne’e la’ós de’it institusionál – ida ne’e istóriku. FALINTIL-FDTL, herdeiru husi rezisténsia armada hasoru okupasaun, rekoñese katak nia misaun atuál atu defende soberania nasionál inklui mós defende valór demokrátiku sira ne’ebé ita luta ba iha tinan barak nia laran. Liberdade imprensa la’ós ameasa ida ba seguransa nasionál – ne’e mak ninia garantia. Imprensa ida ne’ebé livre, responsável, no profesionál maka aliadu di’ak liu ba Forsa Armada profesionál sira ne’ebé komprometidu ho valór demokrátiku sira. Tanba ne’e, ha’u garante ba profesionál mídia sira ne’ebé prezente iha ne’e katak FALINTIL-FDTL sei defende nafatin imi-nia liberdade informasaun no imi-nia direitu atu kestiona. Eskrutíniu públiku ba ita-nia instituisaun sira, inklui militár, hametin ita-nia demokrasia no kontribui ba hadi’a ita nia servisu ba nasaun. 𝐕𝐈. 𝐗𝐀𝐌𝐀𝐃𝐀 𝐁𝐀 𝐉𝐎𝐑𝐍𝐀𝐋𝐈𝐒𝐓𝐀 𝐓𝐈𝐌𝐎𝐑-𝐋𝐄𝐒𝐓𝐄 Ba jornalista Timoroan sira, ha’u hakarak dirije liafuan espesiál ida kona-ba rekoñesimentu no responsabilidade. Ita-boot sira mak erdeiru sira ba legadu husi Balibó 5 no Roger East. Ita-boot sira nioa misaun atu buka no habelar lia-loos, atu rpomove justísa liuhusi informasaun, ne’e fundamentál ba konsolidasaun ita-nia demokrasia. Labele para hodi buka lia-loos, kompromete iha ita-boot nia defeza ba justísa, no inkoruptivel iha ita-boot sira nia kompromisu ba informasaun ne’ebé loos. Istória Timor-Leste nian sei hakerek hela, no ita-boot sira iha previléjiu no responsabilidade atu rezista ba jerasaun sira iha futuru. Dezafiu sira ne’ebé ita-boot sira hasoru ohin loron diferente ho sira ne’ebé maka Balibó 5 hasoru, maibé la menus importante. Iha mundu ida ho disinformasaun no manipulasaun mídia, ita-boot sira nia kompromisu ba lia-loos no faktuál mak nesesáriu tebes. Keta tauk ho podér, keta reduz ho solusaun falsu sira, keta rende ba tentasaun sensasionalízmu sira. Órna sakrifísiu husi sira ne’ebé maka fó sira nia moris ba lia-loos hosi sai defensòr sira ne’ebé kompromete ba lia-loos. 𝐊𝐎𝐍𝐊𝐋𝐔𝐙𝐀𝐔𝐍 Señora no Señór sira,Balibó 5 no Roger East la’ós Timoroan, maibé sira-nia ran ne’ebé fakar iha ita-nia rain halo sira sai parte ba ita-nia istória ne’ebé ita partilla. Sira nia sakrifísiu ba lia-loos mak parte ida husi narativa ita-nia independésia nian. Ohin, bainhira ita komemora aniversáriu ba dala 50 husi eventu trájiku ida ne’e no selebra loron nasional liberdade imprensa nian, ita hafoun ita-nia kompromisu ba valór sira ne’ebé sira fó sira nia moris ba: Liberdade, Lia-loos no Justísa. FALINTIL – FDTL, nu’udar instituisaun ne’ebé moris husi rezisténsia no iha servisu ba demokrasia Timoroan nian, fó ónra ba memória ema aten-brani sira-ne’e nian no reafirma kompromisu atu defende liberdade imprensa nu’udar valór fundamentál ba ita-nia nasaun independente. Atu jornalista internasionál sira-nia ezemplu inspira ita hodi harii Timor-Leste ida iha ne’ebé lia-loos manán lia-bosok, justísa manán impunidade, no liberdade manán opresaun. Maromak haraik bensaun ba jornalista Timor-Leste no mundu tomak. Maromak haraik bensaun ba Timor-Leste. Obrigadu barak.