Se mak ami

Membru Conselho de Imprensa de Timor-Leste

2023-2025

 

Otelio Ote koñesidu ho naran Ote moris iha área Nonkikan, Rejiaun Espesiál Oecusse, iha loron 31 fulan Desembru tinan 1969..

Akaba nia eskola primária iha SDN Oe-Silo, Oecusse iha tinan 1981, kuntinua Pre-sekundária iha SMPN Pante-Makasar Oecusse to’o tinan 1980. Iha nível Sekundária, Otelio Ote, eskola durante tinan tolu iha Eskola Sekundária Públiku Díli (SMAN 1 Dili) no remata iha tinan 1987 no akaba ninia kursu iha insinu supriór Universidade Timor-Timur – UNTIM, iha tinan 1992.

Otelio Ote hahú ninia kna’ar iha mundu journalízmu liu iha jornál semanal Suara Timor-Timur (STT) iha tinan 1988-1999, liu tiha tinan ida loloos iha tinan 1989 to’o tinan 1992 nia asume kna’ar nu’udar jornalista iha Revista Caritas Universidade Timor-Timur (UNTIM).  Tinan 1992 -1999  Otelio Ote mós servisu iha Diáriu Suara Timor Timur (STT), Diáriu Media Indonesia. Hafoin kuntinua servisu nu’udar jornalista iha Televizaun RCTI-SCTV iha tinan 1993 to’o 1994. Iha tinan 1993 to’o 1999 asume mós kna’ar jornalista iha Televizaun RCTI. Hafoin sai nu’udar kontributór ba Assosiated Press (AP) TV 1998 to’o 1999. Iha tinan 1999 Ote mós asume kna’ar nu’udar kontributór ba TV NHK husi Japaun.

Hafoin Timor-Leste independénsia, iha tinan 2000 ate 2004, Otelio Ote, hala’o kna’ar nudar Jornalista/Editór/Wakil Pemred iha Diariu Timor Post nomós asume kna’ar nu’udar koordendór ba Sentru Treinamentu Jornalizmu Diáriu Timor Post to’o oras ne’e.

Iha tinan 2002-2009 Ote asume kargu nu’udar Editór iha jornál Lifaun Post, Tabloid TQ. Tabloid Bola. Enkuantu iha tinan 2004 to’o tinan 2009, Otelio Ote, asume kna’ar hanesan Xefi Redaksaun iha Revista Lafaek no Jornál Labarik. Hafoin iha tinan 2011 to’o 2013 asume kna’ar hanesan Diretór no Xefi Redaksaun iha Diariu Timor Post no editor tamu iha Online www.artistimor.com

Iha mundu organizasaun journalizmu membru Conselho de Imprensa ne’e asume mós kna’ar nu’udar Koordenadór Asosiasaun Jornalista Timor Leste, iha tinan 1999-2001. Tinan 2001 - 2010 asume kna’ar Prezidente Sindikatu Jornalista Timor Leste. Otelio Ote hetan konfiansa hodi asume pasta nu’udar Koordenador Komisaun Lejislasaun Komunikasaun Sosiál. Enkuantu iha tinan 2011-2014 envolve nu’udar membru iha Tim 5 ba draft Lei Mídia ne’ebé organiza hosi Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosiál.

Iha loron 16 fulan Setembru tinan 2020, Otelio Ote, eleitu nu’udar reprezentante órgaun komunikasaun sosiál mai iha Conselho de Imprensa ba períodu 2020-2024. Membru Conselho de Imprensa ne’e aktualmente asume mós kna’ar nu’udar tekniku profesionál iha Kompania Timor Post no Responsavel ba kanál Youtube (Online) Timor Post.

Iha loron 23 fevereiru 2023, simu posse husi Parlamentu Nasional hodi asumi kargu nu’udar Prezidente Conselho de Imprensa ba restante mandatu tinan 2023-2025.

  Benevides Correia Barros, nu’udar membru Conselho de Imprensa de Timor-Lestene’ebe hetan tomada de posse iha Parlamentu Nacional (PN) iha loron 10 Fevereiru 2021-2025.
 Benevides Correia Barros, oan hosi Silvino Amaral ou Lelobau (naran jentiu) no Luisa Bernardo (Heli Meta (naran jentiu) ho maun alin no feton hamutuk 12. Benevides moris iha Bairo Paslete, Suku Manapa, Postu Administrativu Maliana, Munisipiu Bobonaro, iha loron 16 fulan Marsu, tinan 1968. Depois   iha  tinan 1974, ho idade tinan nen, hahu tama eskola pre premaria iha Colegio Infantre Sagre Maliana to’o militar Indonesia okupa Batugade no Maliana iha tinan 1975.

Iha tempu invasaun Militar Indonesia, Benevides ne’ebé nu’udar subrinho hosi eis Vise Ministru Defesa RDTL Manuel Soares “Askoli” ne’ebé militar Indonesia tiru mate Natarbora iha tinan 1979) ne’e ho familia halai hosi Paslete (Colegio Infantre Sagre Maliana) área Poerema ne’ebé lokaliza iha foho Leolaco nia sorin. Subar iha Poerema durante fulan nen (6). Hosi Poerema, hau depois halai ba Talo no subar iha fatin refere durante tinan ida.

Freelance journalist ba ABC, BBC no AFP iha tinan 1998 to’o 1999 ne;e, remata ninia estudu iha eskola Ensino Primario iha Municipio Ainaro iha tinan 1983, remata eskola Ensino Pre Sekundaria iha Municipio Ainaro tinan 1986 no kompleta nia estudu iha nivel eskola Sekundaria iha Munisípiu Dili iha tinan 1989. Hafoin kuntinua nia estudu iha kursu Direitu iha Universidade Kristen Satya Wacana, Salatiga, Java Central, Indonesia ne’ebé graduadu iha loron 22 Setembro 1999 iha área Direitu.

Atu aumenta ninia koñesimentu koalia lia inglesh, Benevides Correia Barros, tuir kursu lian Ingles iha Universidade New South Wales, Sydney, Australia durante fulan tolu (3) Outubru to’o Desembru tinan 2000 to’o simu Sertifikadu. Hosi oportunidade ne’e iha fulan Desembru tinan 2000 hetan bulso estudu husiUniversidade New South Wales, Sydney, Australia; ne’ebé hahu fulan Janeiro tinan 2001, Benevides hahu kursu mesteradu iha area Direitu Internasionál iha Universidade New South Wales, Sydney, espesifiku liu iha Direitu Internasional konaba tasi (International law of the Sea), maibe eskola ne’e dura fulannen (6) deit no la konsege ramata kursu refere tanba ezizensa tenki fila hodi halo pratika nudar advogadu iha Timor-Leste.
 PARTISIPASAUN IHA PROGRAMA TREINAMENTU

Inisiu 1991 partisipa iha programa treinamentu baziku lideransa (basic leadership training program) no analiza impaktu sosial durante semana rua (2) iha Universidade Kirsten Satya Wacana Salatiga, Java Central, Indonesia; Depois iha fulan Agosto 1991 halo servisu sosiál hamutuk ho komunidade iha Pasto Administrativu Maubara Munisípiu Liquica durante fulan ida. Nia mos nudar autor ba programa ne’e maka LPM (Lembaga Pemberdayaan Masyarakat) Universidade Kristen Satya Wacana hala’o. Iha tinan 1993 partisipa iha treinamentu lideransa no analiza impaktu sosial no treinamentu konaba oinsa hakerek
proposal inklui partisipa iha seminar nasional no internasional sira hanesan iha tinan 1995 nomea ba partisipa iha Seminar Nasional iha Bandung ho topiku prinsipal konaba “what was the Impact of Integration Timor-Leste into the Republic of Indonesia” ((Impktu Saida Maka Hetan Husi Integrasaun Timor-Leste ba Republika Indonesia) no hetan Sertifikadu Partisipante. Iha fulan Agusto tinan 2001 nudar koordinador ba ekipa advogado privadu husi Timor-Leste, Benevides Correia Barros, hetan konfiansa hodi partisipa iha Community Legal Center Conference iha Perth, Australia no halo estudu komparativu ba Community Legal Center and Legal Aid office inklui esperensia sira seluk to’o tinan 2007.

 INVOLVIMENTU IHA PROSESU LIBERTASAUN NASIONAL

Iha fulan Setembro 1991 nudar militante juradu RENETIL (Resistencia Nacional dos Estudantes de Timor-Leste) ne’ebé iha loron 19 Novembro 1991 ho estudante timor ona hamutuk nain hitu nulu resin hat (74) halo manisfestasaun iha Jakarta, Indonesia hodi protesta konaba masakre Santa Crus, Dili. Rezultadu husi protesta ne’e, autoridade Indonesia kaer no kastigu iha Polda Metro Jaya Jakarta durante fulan lima (5) sein julamentu. Depois hetan liberdade kondisional iha fulan Abril 1992 ho rekizitu tenki aprezenta an periodikamente ba autoridade militar no proibidu sai husi sidade ne’ebé hela ba sein koñesimentu husi autoridade militar (tahanan kota). Loron 10 Setembro 1993 Koramil Posto Administrativo Cailaco kapturadu iha Bairo Mautalo, Cailaco, depois tortura no kastigu iha Kondim Maliana durante semana ida (1), no transfere mai Dili kastigu iha SGI (Satuan Tugas Intelejen) Colmera, Dili husi 17 Setembro to’o 1 Dezembro 1993 no hetan liberdade kondisional ho rekizitu tenki aprezenta an periodikamente ba autoridade militar iha sidade ne’ebé hela ba to’o 30 Agosto 1999 Konsulta Popular (referendu). Alem de nee iha mos esperensia lubuk ida mak Benevides Correia Barros, halo inklui Servisu besik Prezidente CNRT no
Komandante em Xefe FALINTIL Kay Rala Xanana Gusmao tantu durante kastigu iha prizaun Cipinang no no muda prizaun domisialariu iha Salemba, Jakarta.

Benevides Correia Barros, mos nomeia nudar koordinador ba asuntu professional skills iha Organizasaun Estudante Timorense (IMPETTU-Salatiga) Indonesia iha tinan 1994. Benevides mos iha esperensia nudar freelance journalist ba ABC, BBC and AFP. Durante periodu ida ne’e ativu informa ba media refere na embaixada Europeia iha Jakarta konaba violasaun direitu umanu iha Timor-Leste. Nia mos iha esperensia hakerek opiniaun iha Jornal Suara Timor-Timur iha tinan 1996 to’o 1997 nomos iha tinan 2000 hakerek opiniaun iha Suara Timor Lorosae (STL). Benevides Barros Coreia mos iha esprensia lubuk ida servisu iha Misaun Onu nian Affairs UNTAET {United Nation Transitional on East Timor} inklui servisu nudar tradutor (interpreter) ba INTERFET {International Force for East Timor}.

 OKUPASAUN PROFESIONÁL ATUÁ
Hosi esperensia lubuk ida iha pasadu lori Benevides Barros Coreia aktualmente asume knar nu’udar peritus ba lei iha Conselho de Imprensa ne’ebé nomeia hosi Parlamentu Nasional no ofisialmente simu pose hosi Prezidente Parlamentu Nasional Aniceto Guterres iha loron 10 fulan fevereiru tinan 2021. Nia mos asume hela knar hanesan Membru AATL,Asesor iha CLN nomos kontinua nafatin fo’o asistensia no advokasia juridika gratuita ba empreza ka komunidade. 

 

 Expedito Loro Dias Xiemenes, nu’udar membru Conselho de Imprensa de Timor-Leste, ne’ebe hetan tomada de posse iha Parlamentu Nacional  (PN) iha   loron 10 Fevereiru 2021-2025
 Expedito Loro Dias Ximenes koñesidu ho kódigu “Loro”,oan hosi António Maria Dias Ximenes no Maria de Fátima Correia Dias Ximenes.

Expedito kompleta ninia estudu  durante okupasaun Portugues, iha banku eskola primária Fatumáca (Baucau) durante tinan 6, hahu tinan 196 to’o 1971, hanoin kuntinua nia estudu iha nivel eskola Pr’e-sekundária iha tinan 1972 to’o 1973. Enkuantu eskola Sekundaria iha Dili iha tinan 1973 – 1975.

Hafoin iha okupasaun Indonesia, Konselleiru Expedito Dias Ximenes kuntinua ninia estudu iha eskola Sekund’aria iha Dili, hahu tinan 1983-1986 no konsegue akada ninia lesenciatura iha ‘area Administrasaun Publika, Fakuldade Siencia Sociais no Polítika, iha Universidade Timor-Leste, iha tinan 1986-1994.

Iha ninia storia kareira profesionál, Expedito Loro Dias Ximenes, servisu nu’udar funsionariu publiku iha Governu Indonesia, hahu fulan Outubru tinan 1982 to’o 1999. Iha mundu journalísmu Konselleiru ne’e hahu ninia knar hanesan reporter, jornalista no apresentador iha Radio Dili, hahu iha fulan Novembru tinan 1982 to’o 1997.

Alem de ne’e iha fulan Abril tinan 1997 -1999 asume kna’ar nu’udar Adjuntu Xefi Servisu Relasaun Publika, Publikasaun no Dokumentasaun Governu Indonesia. Iha tinan 1985-1999 nu’udar korespondente iha jornál Sinar Harapan, hafoin simu responsavel nu’udar Xefi redaksaun iha Jornal Diário Novas. Iha Outubru 1999-2002 sai nu’udar koordenador ba Centru ba Mídia, iha loron Restaurasaun Independensia Timor-Leste. Iha Jullu 2003-2006 asume kargu nu’udar Editor Exekutivu Diariu Timor Post.

Iha fulan Agustu tinan 2006 ate 2007 nudar espesialista informasaun ba projektu banku mundial ho Governu Timor-Leste (smal enterisse project). Hafoin asume knar nu’udar Diretór Nasionál Diariu Semanário. Durante tinan 7 nia laran hetan konfiansa hodi asume knar nu’udar Prezidente Konsellu Administrasaun Radio noTelevizaun Timor-Leste (RTTL). Marsu tinan 2014 to’o Jullu 2014 asume pasta nu’udar komisariu CPC CPLP.

Iha  loron 18 fulan Janeiru tinan 2021, liuhusi sesaun plenária, Parlamentu Nasional nomeia ona Expedito Dias Ximenes, nu’udar Peritu Komunikasaun Sosiál, durante tinaan hat (2021-2025) hodi reprezenta PN ba iha Conselho de Imprensa de Timor-Leste (CI). Aktualmente Expedito Loro Dias Ximenes asume kargu nudar jornalista senior no produtor iha Grupu Média Nasional (GMN).

 

Francisco Belo Simões da Costa, nu’udar membru Conselho de Imprensa de Timor-Leste, ne’ebe hetan tomada de posse iha Parlamentu Nacional (PN) iha    loron 10 Maio 2016. Nia eleitu husi organizasaun jornalista, Timor Leste Press Union (TLPU),  mandatu 2016-2020. 

Quito Simões, naran familiar ho kolega jornalista sira, ne’ebe hala’o mos kna’ar hanesan Jornalista, Koordenador kobertura no Editor iha Grupo Media Nacional (GMN/Jornal Nacional Diario ho Jornal Nacional Semanario) husi tinan 2011 to’o agora. Antes ne’e, Quito Simões, servisu nudar Jornalista iha STL Media Group (Suara Timor Lorosa’e). 

Ho dedikasaun servisu no konhesimentu naton iha area jornalismu nian, iha tinan klaran 2007, dirijentis no nain ba STL Media Group  nomea Quito Simões  asume responsabilidade legal nudar Editor Ezekutivu (Managing Editor) to’o tinan 2010. 

Entre tinan 2004,Quito Simões, tuir kursu jornalista baziku nian iha Lembaga Pers Dr. Soetomo (LPDS), Jakarta-Indonesia no aproveita oportunidade iha Jakarta, nia mos halo estajiu (magang) iha Jornal Nacional KOMPAS.   

Iha fali tinan 2007, Quito Simões, kontinua hikas nia kursu jornalismu intensivu iha LPDS Jakarta. Hafoin ne’e, nia ba koninua nia estajiu (magang) iha jornal TEMPO no halo mos estudu komparativu iha televizaun privadu TRANS-TV iha Jakarta. 

Tinan 2011, Quito  Simões, husik hela nia servisu iha STL Media Group hodi ba haknar fali atvidades jornalismu nian iha GMN nudar editor. Nune’e, iha tinan 2014, Quito hetan fiar hodi assume knar nudar Koordenador Kobertura iha GMN. 

Liu husi kongresu nasional asosiasaun jornalista sira nian, Timor Leste Press Union (TLPU), iha loron 30 Abril 2016, Quito Simões hetan fiar hodi asumi núdar Prezidenti TLPU ba periodu 2016-2020. **



Amito Qonusere Araújo
moris iha Aldeia Chai, Suku Loré I, postu Administrativu Lospalos. Qonusere mai hosi naran Kultura nian. Oan-husi Moises Evaristo no Alcina Valente, iha maun-alin naín-6 (Mane-3 no feto-1), no naín-2 (Feto-1 no mane-1) fila hikas ba Aman Maromak nia kadunan Santo.

Amito Qonusere Araújo ramata nia Eskola Sekundária Nino Conis Santana Lospalos iha tinan 2010. Kontinua iha Universidade da Paz (UNPAZ) iha Fakuldade Siénsia Sosiál no Humaniora iha Departamentu Relasaun Internasionál (agora livre teória).

Nia manan ona esperiénsia barak iha mundu jornalizmu tanba durante tinan-15 nia laran haknaar an iha mídia lokál no nasionál, inklui hakerek informasaun rai-laran ba mídia internasionál balun. 

Esperiénsia hirak ne’e nia halibur hahú sai hanesan jornalista hodi servisu iha Rádiu Komunidade Lospalos (RCL) “Vox Populy”. Iha fatin ne’e, nia assume knar hanesan jornalista no aprezentadór (2007-2010).

Tanba hakarak hetan esperiénsia iha mídia emprime, iha fulan-Novembro 2010 toó Jullu 2011, nia koko esperiénsia foun iha mídia emprime “Diáriu Timor Post” ho lema “Harii Unidade, Justisa no Demokrásia”. Iha tinan hanesan, iha Jullu-Novembro 2011, nia nu’udar Xefe Programa no Editór iha Rádio Akadémiku Universidade da Paz (UNPAZ).

Iha 2016, Qonusere hamutuk ho jornalista senior sira seluk, nu’udar fundadór hodi harii Sentru Mídia Investigativu (SMI), ne’ebé fasilita formasaun jornalizmu rádio ba kandidatu jornalista foun sira. Tanba iha esperiénsia wa’in, iha tinan 2015, nia sai hanesan formadór ba kandidatu Jornalista foun sira iha Sentru DESK.

Hosi Novembru 2011 to’o 2022, nia servisu iha Rádio Televizaun Timor Leste, Empreza Públika (RTTL, E.P) hodi responsabiliza ba Programa Debate Semanál Rádio, TV no Programa Divertimentu iha Rádio no TV RTTL, E.P. Antes ne’e, iha 2018-2020, nia assume kargu hanesan Xefe Departamentu Informasaun Planu no Ajenda RTTL, E.P no Editór Notísia Rádiu.

Maske nia okupadu hala’o ninia servisu hirak ne’e. maibé nia sei buka tempu livre hodi espresa ninia hanoin liuhosi hakerek artigu sosiál-polítika no artigu kona-ba Liberdade Imprensa no Liberdade Espresaun, ne’ebé públika ona iha mídia Eletrónika no mídia emprime iha Timor-Leste.

Iha ninia kareira jornalístiku, Qonusere kontribui hodi hakerek notísia ba mídia Online rai-li’ur inklui mídia BBC Indonézia. Aleinde ne’e, nia kontribui mós informasaun kona-ba polítika rai-laran tuir perspetiva jornalista nian ba Mídia Negosiu HIS London.Liuhosi dedikasaun no kontribuisaun servisu iha mídia, nia la’ós buka hatene de’it oinsá halibur no hakerek notísia regulár (kumpre elementu notísia 5W + 1H), maibé nia utiliza oportunidade ho másimu hodi aprende no aprende nafatin hodi hala’o prátika liuhosi atividade jornalizmu loro-loron.

Hosi ninia dedikasaun iha mundu jornalizmu liu-liu hanesan jornalista ba rádiu, liuhosi ninia esforsu rasik, to’o ikus nia hetan rekuñesimentu hosi Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) ba kategoria “Hakerek Feature Rádio di’ak Liu” iha AJTL Award tinan 2015.

Amito Qonusere Araújo nafatin hala’o ninia atividade jornalizmu hanesan jornalista ida no sai hanesan editór notísia ba TV-RTTL, Aprezentadór Notísia Rádio no sai Entervistádor iha RTTL, E.P.
Oras ne’e dadauk, Amito hanesan Editór no Entrevistádor iha Rádio Televizaun G-News. Amito forma ona família Barlakeadu ho Alexandrinha Lopes, iha oan na’in rua mak hanesan Calildorjan Fayqun Lopes Araújo no António El-Sereno Calik de La Corte Araújo,Iha loron 27 Janeiru 2023, liuhusi konferénsia AJTL, jornalista sira depozita konfiansa hodi asumi responsabilidade hanesan membru konselleiru, no iha loron 23 Fevereiru 2023, simu tomada de posse husi parlamentu nasional ba restante mandatu tinan 2023-2025. (*)




2021-2025
2016-2021

Sekretariadu

Diretur Executivu Interinu
Antonio Dias

Antonio Dias

2020-2023
2016 - 2020
Joao Paulo

Joao Paulo

Fiscal Unico
Diretur DAFAL

Ermenjildo da Costa

Diretur Diresaun Administrasaun, Finansas, Aprovizionamentu no Logistika
Funsionariu
  • Adelina LI Duarte
  • Almerio DJ Barros
  • Dulce T da Costa
  • Agostinho da S Soares
  • Georzinho A. Fernandes
  • Efigenia I.F Soares
  • Manuel A.G da Silva
  • David D. Goncalves
  • Liliosa Amaral
  • Domingas do Rego
  • Jose DCDJ de Almeida
  • Zito C. Junior
  • Alicia L. R. Alberto
  • Joaquim S. da Silva
  • Juvinal C. de C. Guterres
  • Carmelita Pereira
  • Emiliana de Araujo
  • Almeida da C.de Araujo
Antonio Dias
Antonio Dias
Diretur Rekursu Humanu
2016-2020
Funsionariu
  • Aniceto dos Santos
  • Rosalina P da Rocha
  • Adelina A Gusmaõ
Zenilton Zeneves
Zenilton Zeneves
Diretur Rejistu Apoiu Juridiku
2017-2020
Funsionariu
  • Antonito dos R Baptista
  • Francisco B Cunha
  • Octavia Pereira
Diretur DAFAL

Altino D.C. Freitas

Diretur Diresaun Komunikasaun Sosial, Relasaun Institusional no Koperasaun
Funsionariu
  • Elisio Pinto
  • Santino D Matias
  • Estanislau Lourdes
  • Elizita Pinto
  • Efrem D Guterres
  • Prezaldo Almeida
Diretur DDAM

Alberico D.C. Junior

Diretur Diresaun Analize Dezenvolvimentu Mídia
Funsionariu
  • Caetano Alves
  • Lazaro Ximenes
  • Julieta X. Sequeira
  • Maria Bibel
  • Francisco Almeida
  • Geremias Salsinha