Atividade

Featured

Diskursu Abertura Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha Forum Dialogu Dili 2025

Ksolok boot tebes mai ha’u bele hato’o diskursu abertura nian ba Forum Diálogu Dili 2025. Forum ne’e sai ona hanesan plataforma nasionál no rejionál importante ida ba reforsu papél mídia nian iha ita-nia sosiedade no ba diskusaun kona-ba kestoens krítikas husi ita-nia tempu.

Halibur hamutuk lian sira husi setores mídia hotu-hotu, husi governu, husi sosiedade sivíl, husi edukasaun no husi diplomasia atu análiza forma oinsá ita bele proteje ita-nia liberdade expresaun no insentiva sosiedade ida ne’ebé informada no ativa.

Conselho de Imprensa merese elojius (ka apresiasaun) ba realizasaun Forum ida-ne’e hodi insentiva diálogu no debate, nomós ba nia kontributu ba liberdade expresaun ho apoiu ba konstrusaun Estadu demokrátiku iha Timor-Leste.

Tema tinan ne’e nian - Intelijénsia Artifisiál, Mídia no Demokrasia Dijitál – ne’e urjente no kompleksu loos. Ita moris iha períodu ida ho mudansa. Intelijénsia artifisiál mak aselera mudansa ne’e. Maski IA promisora (katak fó esperansa boot) teb-tebes, maibé ita mós presiza ko’alia kona-ba nia risku sira.

Maluk sira, Iha paízes frájeis no iha pós-konflitu, meius komunikasaun sosiál dezempeña papél vital tebes — la’ós de’it iha fornesimentu informasaun ba ema, maibé mós iha konstrusaun aliserses paz, konfiansa ho identidade nasionál.

Depozde violénsia no represaun, mak kriasaun sosiedade ida ne’ebé aberta ho komunikasaun sosiál independente hanesan sinál ida ne’ebé hatudu klaru tebes katak País ne’e sees daudaun ona husi laran-ta’uk no kontrolu absolutu — hodi hako’ak metin transparénsia, inkluzaun ho governasaun demokrátika.

Iha Timor-Leste, ita hatene liuhusi experiénsia saída mak akontese wainhira haruka imprensa nonook. Timoroan sira sei lembra kona-ba sensura ho propaganda ne’ebé ita-nia povu hasoru durante okupasaun. Halakon tiha lia-loos no haruka ema hotu nonook.

Lian sira ne’ebé independentes mós bandu hotu. Ita-nia luta subar-metin ba mundu no ita-nia povu nia susar no terus parte barak husi komunidade internasionál mós nega.

Tanba ne’e mak, durante ita-nia prosesu konstrusaun paz ho Estadu, ita fó importánsia barak tebes ba liberdade imprensa. Nia hanesan pilár sentrál ida husi ita-nia demokrasia. Maibé ita-nia luta ba demokrasia seidauk hotu ho restaurasaun ita-nia independénsia. La hotu ho eleisoens. Kontinua loroloron – iha ita-nia leis, ita-nia meius komunikasaun, iha ita-nia salas aula nian no iha ita-nia diskusoens.

Demokrasia labele buras iha nakukun-laran. No presiza komunikasaun sosiál ida ne’ebé forte no independente atu bele promove diálogu, ke’e-sai no hatudu korrupsaun, apoia kultura polítika aberta no fó lian ba vulneráveis sira. Ita nunka mais bele taka metin timoroan sira-nia lian.

Ita hotu-hotu haka’as-an atu halo Timor-Leste sai hanesan país ida ne’ebé haklaken lialoos. Ohin-loron, ita iha sosiedade ida ne’ebé nakloke ho imprensa livre, tanba desizaun sira ne’ebé ita rasik foti kona-ba tipu sosiedade ne’ebé ita moris bá. Nomós tanba jornalista timoroan sira ne’ebé hala’o sira-nia knaar ho onestidade no dedikasaun, no ba governu sira ne’ebé hatene katak tenke respeita espasu (ka fó fatin) ba livre expresaun. Maibé progresu ne’e seidauk garantidu. Tanba ne’e mak papél husi ita-nia Conselho de Imprensa importante lahalimar.

Atu asegura mídia sira bele opera livremente — maibé ho responsabilidade. Papél média nian importante liután ohin-loron, enkuantu ita hasoru dezafius foun no emerjentes. Mundu muda hela de’it,no muda lailais loos.

Ita labele konfia iha sertezas husi pasadu. Ita agora moris iha mundu nakonu ho dezorden, ne’ebé respeitu ba direitu internasionál tama dadaun iha kolapsu no instituisoens internasionais lakon sira-nia autoridade ho efikasia.

Tensoens globais aumenta no entendimentus jeopolítikus ne’ebé kleur tebes ona, agora ema komesa kestiona. Buat hirak-ne’e hotu akontese enkuantu ita asiste avansus boot iha teknolojia — avansus ne’ebé sei molda (ka forma) ita-nia futuru: oinsá ita moris, oinsá ita servisu no oinsá ita interaje ho malu.

Avansu tekonolójiku boot ida hotu iha ita-nia tempu mak Intelijénsia Artifisiál — ou IA. IA sei iha impaktu boot iha paízes-ein-dezenvolvimentu sira-nia futuru, hanesan mós ba Timor-Leste, ho formas ne’ebé ita foin mak hahú no kompreende.

Nia bele sai hanesan forsa ida ba buat ne’ebé di’ak. Bele tulun halo servisus iha áreas remotas, inklui saúde ho edukasaun. Sei oferese ba alunu sira ferramentas atu aprende iha sira-nia lian lokais rasik no sei tulun médiku sira halo lailais diagnóstiku ba moras. Iha Timor-Leste, ita ko’alia lian barak.

IA sei tulun tradúz ita-nia idiomas lailais no fásil tebetebes. Ne’e sei halo edukasaun ho meius komunikasaun sai asesíveis liután, liuliu iha zonas rurais. Ho kabu submarinu internet foun ida ba Timor-Leste, sei iha mós oportunidade ba itania povu atu partisipa iha ekonomia dijitál globál.

Ne sei permite timoroan sira komunika ho mundu tomak no partilha ita-nia istória, ita-nia kultura ho ita-nia progresu iha dezenvolvimentu. Maibé, enkuantu mundu hasoru transformasaun iha IA, ita tenke koa’lia nakloke konaba signifikadu saída ba futuru husi ita-nia média ho ita-nia demokrasia.

IA bele sai hanesan forsa ida ba buat ne’ebé di’ak, maibé bele lori riskus boot. IA ita bele utiliza hodi disemina dezinformasaun. Ita haree ona podér destrutivu husi rumores (ka lia-anin) iha redes sosiais iha ita-nia país.

Problema bele multiplika sekarik IA ne’e ita utiliza la’ós de’it hodi disemina dezinformasaun, maibé mós atu kria.Katak, eziste risku reál ida ne’ebé IA bele kria konteúdu ho istória sira ne’ebé bele haree hanesan fidedignas (katak ita bele fiar), maibé falsas.

IA bele disemina dezinformasaun, teorias konspirasaun ou konteúdus divizivus entre ita-nia sidadaun sira.

Ne’e inklui produsaun imajens falsas ho vídeos "deepfake", no mós halo kampanhas dezinformasaun automatizadas. Ita hatene mós katak sistemas IA bele "alusina (ka bosok)". Katak, bele inventa informasoens no aprezenta hanesan faktus.

Ne’e sei halo ita bele kestiona fali kona-ba verasidade (ka verdade) husi buat hotu-hotu ne’ebé ita lee no haree iha internet.

Jornalizmu bazeia iha verdade no demokrasia depende ba faktus. Bainhira faktus ne’e sai ona insertus (ka la iha serteza), demokrasia bele sai fraku. 5 Se ita la hatene saída mak reál, ita la bele foti desizoens di’ak — ba ita ou ba ita-nia país.

IA sei iha mós impaktu boot tebes iha negósius média nian iha Timor-Leste no iha mundu tomak.

IA ne’e, ita bele ona utiliza hodi hakerek notísias. Maibé ne’e tau iha risku jornalistas sira-nia profisaun/empregu no bele prejudika sustentabilidade finanseira husi ita-nia ajensia no organizasoens komunikasaun sosiál.

Podér (ka kbiit) iha informasaun bele pasa husi ita-nia povu ba fali númeru ki’ikoan ida husi emprezas estranjeiras ne’ebé kontrola internet ohin-loron.

Ne’e sei enfrakese liután ita-nia demokrasia, ita-nia koezaun sosiál to’o ita-nia soberania. Tanba ne’e mak importante ita regula forma oinsá utiliza no dezenvolve IA iha ita-nia país, atu nune’e ita bele proteje demokrasia ho liberdade ne’ebé ita luta maka’as atu hetan.

Utilizazaun IA, ne’e realidade ida ne’ebé sei muda ita-nia sosiedades — maibé ita tenke orienta no kontrola mudansa ne’e. Ita tenke halo buat ruma hodi proteje liberdade expresaun ho ita-nia sosiedade aberta ne’e.

Ita tenke garante katak teknolojia serve interese públiku no respeita dignidade umana. No ita tenke garante katak IA sempre opera ho supervizaun umana.

Ne’e inklui apoiu ba jornalizmu ba interese públiku, bazeadu iha étika, iha faktus no iha responsabilidade.

IA tenke apoia jornalizmu, la’ós atu substitui. Ita labele konfia demais nia atu konta itania istórias no labele halo sai fali hanesan ferramenta ba manipulasaun polítika.

Laiha mákina ida mak bele substitui experiénsia umana, julgamentu ou korajen ne’ebé jornalizmu reál ezije.

No atu apoia no proteje demokrasia, ita presiza hadi’a literasia dijitál iha Timor-Leste no explika klaru kona-ba perigus husi IA. Ba timoroan sira, demokrasia dijitál la’ós de’it tama online no utiliza internet. Maibé atu garante katak timoroan hotu hetan informasaun, asesu ho konfiansa atu partisipa iha vida públika.

Ita hotu tenke servisu hamutuk hodi harii demokrasia dijitál ida ne’ebé bele reflete prinsípius husi ita-nia luta hanesan: justisa, igualdade ho dignidade umana.

Senhoras no senhores.

Ita agradese dala ida tan ba Conselho de Imprensa tanba bele organiza Fórum importante ida-ne’e. Fórum Diálogu Díli nian ne’e fó hanoin hikas ba ita hotu katak sosiedade ida ne’ebé aberta no demokrátika labele haree de’it bas eleisoens. Maibé ba lian, asesu ho konfiansa.

Ne’e knaar loroloron nian kona-ba konstrusaun sosiedade ida ne’ebé ema hotu sente livre atu hanoin, ko’alia no partsipa.

Ita liu ona dalan naruk ida desde hetan ita-nia independénsia – ita harii daudaun ona sosiedade ida ne’ebé demokrátika liu iha Sudeste Aziátiku no ita proteje liberdade imprensa. Maibé ita tenke kontinua defende Liberdade ne’e. Ita tenke prepara-an ba futuru dijitál.

No ita tenke garante katak tekonolojias foun tenke la’o tuir étika, responsabilidade no propózitu públiku. Ita tenke kompromete ita-nia an ho fiar ida katak teknolojia tenke serve ba umanida, la’ós kontráriu.

Mai ita usa Fórum ne’e hodi rona, aprende no fortales aliserses husi ita-nia demokrasia. Mai ita servisu hamutuk hodi harii sosiedade ida ne’ebé la’ós de’it livre no nakloke, maibé mós preparada ba futuru.

Dili, 10 Maiu 2025

𝐎𝐛𝐫𝐢𝐠𝐚𝐝𝐮 𝐛𝐚𝐫𝐚𝐤.

𝐊𝐚𝐲 𝐑𝐚𝐥𝐚 𝐗𝐚𝐧𝐚𝐧𝐚 𝐆𝐮𝐬𝐦𝐚̃𝐨