I. ANTESEDENTE
Polítika kriminal hodi kriminaliza difamasaun no injúria ne’ebé dadauk ne’e Governu aprezenta ba Parlamentu Nasionál liu hosi PROJETO DE LEI SÉTIMA ALTERAÇÃO AO CÓDIGO PENAL (APROVADO PELO DECRETO-LEI N.o 19/2009, DE 08 DE ABRIL, COM BASE NA AUTORIZAÇÃO LEGISLATIVA CONFERIDA PELA LEI N.o13/2008, DE 13 DE OUTUBRO), ho objetivu atu halo protesaun ba direitu fundamentál sira seluk, liu-liu direitu ba onra no reputasaun ne’e, maka Conselho de Imprensa de Timor-Leste sente presiza atu hato’o nia preokupasaun no pozisaun ofisiál.
Conselho de Imprensa haree proposta ida-ne’e nu’udar retrosesu sériu ida ba prosesu konsolidasaun demokrátika ne’ebé povu Timor-Leste luta naruk atu alkansa. Durante tempu koloniál no okupasaun, povu Timor-Leste lakon liberdade fundamentál sira, inklui liberdade espresaun no liberdade imprensa. Iha períodu ne’ebá, ameasa ba liberdade ne’e halo liuhosi armas, violénsia no intimidasaun.
Ita tenke, la haluha katak independénsia Timor-Leste la mai de’it tanba luta armada no diplomasia. Independénsia Timor-Leste mós hetan kontribuisaun boot husi jornalista nasionál no jornalista internasionál sira ne’ebé fó sai realidade kona-ba violasaun direitus umanus iha Timor-Leste ba komunidade internasionál. Relatóriu, investigasaun no kobertura jornalístika sira sai instrumentu importante ida atu mobiliza solidariedade mundiál ba povu Timor-Leste nia luta.
Timor-Leste mós orgullu ho rekoñesimentu internasionál ne’ebé hetan liuhosi atribusaun Prémiu Nobel ba Dame ba Doutor José Ramos-Horta (atual Prezidente Repúblika Timor-Leste) no Dom Carlos Filipe Ximenes Belo iha tinan 1996, ne’ebé reflete kompromisu povu Timor-Leste nian ba dame, diálogu no direitus umanus.
Atualmente, Timor-Leste kontinua hetan rekoñesimentu internasionál nu’udar nasaun ida ne’ebé garante liberdade imprensa di’ak liu iha rejiaun Sudeste Aziátiku. Reputasaun ida-ne’e presiza proteje no hametin, la’ós enfrakeze ka halo frakeza tiha liuhosi instrumentu legal sira ne’ebé bele limita espasu siviku no liberdade espresaun.
Modelu rejime penal ne’ebé propoin atualmente inspira husi ordenamentu jurídiku CPLP nian, liu-liu Portugal. Maibé esperiénsia internasionál hatudu katak modelu ida-ne’e la sempre sai ezemplu di’ak. Dadus hatudu katak, Tribunal Europeu ba Direitus Umanus ba kazu sira relativa ho krime difamasaun ne’ebé deside husi tribunal Português hetan kondenasaun dala-20 husi Tribunal do Direitos de Homem tamba viola artigu 10 da Convenção Europeia dos Direitos humanos.
Dadus mós hatudu katak nasaun europeus barak mak deskriminaliza difamasaun, ida ne’e hatudu katak la’ós modelu di’ak ida, ne’ebé Timor-Leste atu introdus iha sistema penal.
Ho kazu sira ne’ebé Portugal infrenta iha Tribunal Direitos humanos Europeu nian penalista português Tiago Geraldo dehan: defende a descriminalização da injúria e da difamação, argumentando que devem continuar a constituir um facto ilícito e por isso dar direito a uma indeminização, mas devem ser retirados do catálogo de crimes.
Maske iha argumentu katak lei ne’e la afeta liberdade espresaun, maibé dispozisaun sira iha esbosu hatudu risku ne’ebé real. Pena prizaun to’o tinan haat ba deklarasaun verbal, eskrita, imajen ka komunikasaun liuhosi média sosiál no mídia tradisionál bele kria efeitu tauk (chilling effect) ba jornalista, defensór direitus umanus, akadémiku, ativista no sidadaun sira ne’ebé hakarak partisipa iha debate públiku.
Liu-liu iha tempu ne’ebé mundu tomak la’o ba oin iha era dijitál no transparénsia informasaun, Timor-Leste labele fila-fali ba modelu legál ne'ebé bele hamenus espasu liberdade espresaun. Demokrasia Timor-Leste harii iha valór abertura, diálogu no partisipasaun sidadaun sira. Tanba ne'e, solusaun ba disputa kona-ba onra no reputasaun tenke tuir prinsípiu demokrátiku no modernu, la'ós liu-hosi instrumentu kriminal ne'ebé bele hamosu sentimentu tauk no silénsiu iha sosiedade.
Ba nasaun ne’ebé sei iha fase konsolidasaun demokrátika no pós-konflitu hanesan Timor-Leste, medida ida-ne’e bele lori konsekuénsia ne’ebé grave ba dezenvolvimentu institusionál, transparénsia governasaun no partisipasaun sidadaun nian.
Ho nune’e Conselho de Imprensa liu hosi meius ida ne’e hakarak hato’o nia hanoin ba Governu no Parlamentu Nasional nu’udar legislador hanesan tuir mai ne’e:
- Haree medida lejizlativa ida-ne’e nu’udar retrosessu ida sériu ba klima demokrátiku ne’ebé harii ho prosesu ida naruk no nakonu sakrifisiu povu nian durante tempu kolonial no tempu okupasaun.
- Tuir lejisladór balun afirma katak la fó impaktu ba Liberdade espresaun no imprensa ma’ibé lei ne’e hatudu katak sei limite liberdade espresaun no liberdade imprensa. Ezemplu iha Nu. 2 artigu 187.o letra (B) ne’ebé hatete katak ajente ne’ebé halo deklarasaun verbal, eskritu, jestual, imageu ou kualker espresaun liu husi meiu sira komunikasaun sosiál hetan pena prizaun to’o tinan 4 ou pena multa to’o loron 360.
- Iha Artigo 187.o letra (E) define kona-ba Conduta não punível. Iha alinea (C) numeru 2 ne’ebé regula kona-ba intermediariu dijital mak fornese servisu alojamentu ou transmisaun ba konteudu sira ne’ebé laiha karater difamatóriu nian, sei esklui husi krime ida ne’e. Maibé artigu ida ne’e, sei kondena momoos meius komunikasaun sosiál no jornalista sira tanba lejisladór sira la hatene katak sítiu eletróniku sira ne’e nia na’in mak mídia sira no jornalista sira mak halo transmisaun ba konteudu.
- Alterasaun ba Código Penal ida ne’e hanesan tentativa atu hamoris fali pena kriminál sira ba liberdade espresaun nian, iha poténsia atu kria efeitu ida ne'ebé hamosu sentimentu tauk (chilling Effect) ba jornalista sira, ativista umanitáriu sira, no sosiedade sivíl em jerál, Universitáriu sira bainhira ezerse sira nia funsaun kontrolu sosiál nian.
- At liutan maka iha PROJETO DE LEI SÉTIMA ALTERAÇÃO AO CÓDIGO PENAL (APROVADO PELO DECRETO-LEI N.o 19/2009, DE 08 DE ABRIL, ida ne’e iha alinea (d) numeru 1 artigo o- pontu (E) fó protesaun ba polítiku sira tanba konstituisaun fó garantia durante ezersísiu sira nia funsaun hodi espressa, mezmu sira halo ofensa ba ema nia direitu fundamentál sira.
II. FUNDAMENTU LEGAL NO DIREITUS HUMANOS
Conselho de Imprensa fundamenta nia pozisaun iha prinsípiu konstitusionál no instrumentu jurídiku internasionál sira hanesan tuir mai:
- Iha artigu 19 Paktu Internasionál kona-ba Direitu Sivíl no Polítiku (ICCPR) no Deklarasaun Universál Direitus Umanus (UDHR), ne’ebé Timor-Leste nu’udar estadu parte ida, iha obrigasaun atu proteje liberdade espresaun lahó interferénsia.
- Iha artigu 40.o no artigu 41.o Konstituisaun RDTL (Constituição da República Democrática de Timor-Leste) ne’ebé absolutamente garante liberdade espresaun, liberdade imprensa, no direitu ba informasaun ba sidadaun hotu- hotu.
- Lei Komunikasaun Sosiál (Lei da Comunicação Social N.o 5/2014) ne’ebé fó Direito de Resposta no Ratificação hanesan meius defeza ba direito personalidade sira mak hanesan direito de honra.
- Relatóriu KOMISAUN BA AKOLLIMENTU, VERDADE NO REKONSILLIASAUN (CAVR) mos iha rekomendasaun ne’ebé husu ba estadu sira atu dekriminaliza difamasaun hodi nune'e bele salvaguarda demokrasia ida saudável iha era ukun-an ou pós-okupasaun nian.
- Iha artigu sira ne’ebé define kona-ba exclusão ilicitude nian nafatin ko’alia kona-ba interese públiku nian bele exklui ma’ibe nafatin eziji prova no fundamentasaun hosi ema ou jornalista ne’ebé halo publikasaun. Loloos la presija tamba tensaun entre direitu fundamentais hanesan direito de honra no liberdade espresaun no liberdade imprensa ne’e prevalese mak liberdade espresaun no liberdade imprensa bainhira ko’alia kona-ba interese públiku. Tamba ne’e la iha fundamentu atu kriminaliza.
- Relativa ho publikasaun sira ne’e la liu meius komunikasaun sosiál, Conselho de Imprensa hanoin katak la presija tanba iha código sivíl regula hela no husik parte sira halo liu hosi asaun sira iha direito civil Tanba ne’e la presija penaliza iha código penal. Esperiénsia ida ne’e akontese ona desde tempu UNTAET nian liu husi EXECUTIVE ORDER NO. 2000/2 ne’ebé hasai hosi Maktoban Sergio Viera de Mello kona-ba Deskriminalizasaun Difamasaun: Deklara katak difamasaun, hanesan regula iha kapítulu XVI (artigu 310 to’o 321) husi Kódigu Penál Indonézia (KUHP) ne ebé sei adota hela iha tempu nebá, deklara katak laós hahalok krime ida iha Timor-Leste. No ida ne’e nu’udar báze hodi la tipifika iha ita nia kódiku penal hanesan krimi.
III. POZISAUN CONSELHO DE IMPRENSA
Bazeia ba konsiderasaun sira ne’ebé temi iha leten, Conselho de Imprensa de Timor-Leste (CITL) hato’o pozisaun firme hanesan tuir mai ne’e:
- Rejeita ho firmeza dispozisaun legal hotu-hotu ne’ebé kriminaliza liberdade espresaun, inklui artigu penal sira kona-ba difamasaun no injúria ne’ebé fó ameasa ba liberdade espresaun no liberdade imprensa.
- Avalia Distinsaun Espesiál ba Ofisiál Públiku sira iha esbosu ne’e hanesan sala boot ida, tanba ofisiál públiku sira tenke sujeita ba supervizaun públika ne'ebé aas liu, la'ós proteje sira-nia an hosi krítika sira uza ameasa prizaun.
- Afirma katak direitu ba onra no reputasaun ema ida nian hetan ona akomodasaun adekuadu liu hosi lei sivíl no mekanizmu kostumeiru sira, nune’e la presiza intervensaun lei penal.
- Komprometidu tomak atu tane aas dignidade liberdade imprensa no jornalizmu investigativu independente, lahó intimidasaun ka lalatak kriminalizasaun husi autoridade sira.
- Afirma katak direitu ba onra no reputasaun hetan ona protesaun adekuada liuhosi mekanizmu sivíl no alternativa rezolusaun konflitu sira.
- Hametin kompromisu atu defende jornalizmu independente, investigativu no profisionál ne’ebé serve interese públiku.
- Husu ba Estadu atu konsidera realidade Timor-Leste nu’udar nasaun ida ne’ebé seidauk kleur husi konflitu, lokaliza entre nasaun boot sira hanesan Indonézia no Austrália, ne’ebé presiza instituisaun demokrátika forte no imprensa livre atu garante estabilidade no dezenvolvimentu sustentável.
VI. Rekomendasaun
Atu salva Timor-Leste nia estatutu nu’udar nasaun ida ne’ebé demokrátiku liu ho mos ranking Liberdade imprensa as liu iha Sudeste Aziátiku, ami rekomenda:
- Ba Governu no Ministériu Justisa
Retira esbosu projetu lei ne’e hosi prosesu lejizlativu no loke konsultasaun
públika ne’ebé inkluzivu.
- Ba Parlamentu Nasionál
- Rejeita ho unanimidade dispozisaun kriminalizasaun difamasaun.
- Prioriza aprovasaun lei sira ne’ebé importante liu ba dezenvolvimentu nasaun, hanesan Lei Radiodifusaun, Lei Protesaun Dadus Pesoál no Lei Krimi Sibernétika.
- Ba Sua Exelénsia Prezidente Repúblika
Conselho de Imprensa simu ho apresiasaun deklarasaun públika Sua Exlénsia Prezidente Repúblika ne’ebé hateten katak nia la konkorda ho kriminalizasaun difamasaun. Tanba ne’e, Conselho de Imprensa enkoraja Sua Exlensia atu kontinua mantein nia pozisaun principal ida-nee hodi hametin proteksaun no liberdade espresaun, liberdade imprensa no konsilidasaun demokráritika iha Timor-Leste.
- Ba Mídia no Jornalista sira
Kontinua hala’o servisu no knar Jornalistiku ho profisionalizmu, independénsia no observánsia ba Kódigu Étika Jornalístika, hametin funsaun check and balance ba interese públiku.
V. LIAN TAKA
Liberdade imprensa no liberdade espresaun la'ós ameasa ida ba Estadu. Pelo kontráriu, sira mak koluna prinsipal ba transparénsia, prestasaun kontas, boa governasaun no demokrasi.
Timor-Leste nia independénsia no rekonesimentu internasionál la bele separa hosi papel importante jornalista nasional no internasionál sira ne'ebé fó sai verdade kona-ba sofrimentu povu Timor-Leste ba komunidade internasionál. Tanba ne'e, tentativa atu kriminaliza espresaun liuhosi lei penal sei fó mensajen ne'ebé sala ba mundu katak Timor-Leste la valoriza liberdade ne'ebé nia povu luta ho sakrifísiu boot atu alkansa.
Demokrasi la sai forte tanba sidadaun sira tauk ko'alia. Demokrasi sai forte bainhira sidadaun sira livre atu ko'alia, kritika, fiskaliza no partisipa iha vida públika lahó tauk ba ameasa kriminal.
Atu proteje onra ema ida nian importante. Maibé atu proteje liberdade espresaun no liberdade imprensa ba gerasaun ohin no aban importante liu tan ba futuru demokrátiku Timor-Leste.
Liberdade imprensa no liberdade espresaun la’ós ameasa ida ba Estadu. Pelo kontráriu, sira mak coluna prinsipal ba transparénsia, prestasaun kontas no demokrasi.
Timor-Leste nia independénsia no rekonesimentu internasionál la bele separa husi papel importante ne’ebé jornalista nasional no internasionál sira desempenha durante luta libertasaun. Tanba ne’e, tentativa atu kriminaliza espresaun liuhosi lei penal sei fó mensajen ne’ebé sala ba mundu katak Timor-Leste la valoriza liberdade ne’ebé nia povu luta ho sakrifísiu boot atu alkansa.
Dili, 11 Juñu 2026
Conselho Imprensa